Studija slučaja “Kad su cvetali Vrutci”, autorke Žakline Živković

Kako je Užice od grada okruženog vodotocima ostalo bez vode za stanovništvo? Kako je akumulaciono jezero “Vrutci” od projekta vodosnabdevanja koji je bio ponos građevinske i hidrotehničke struke 80ih godina u Jugoslaviji, došlo do slike ružičaste vode pune toksičnih materija? Zašto i pored ogromnog novca uloženog u rešavanje ovog problema danas postoji razlog za zabrinutost?

Reč vrutak označava vrelo ili izvorište, pa kako mu ime i kaže, jezero je od samih početaka bilo sinonim za izvorište pijaće vode za stanovnike Užica i okoline. Međutim, višedecenijsko zanemarivanje prirodnih dobara, njihovog očuvanja i unapređenja, ali i za uređene države neshvatljiva količina neodgovornosti i nemara ogleda se u upravljanju akumulacijom. Briga ovih razmera nema samo jedan uzrok, niti dugo odlagane mere mogu da budu jednostavne i bezbolne po sve. To ne sme biti izgovor za nečinjenje ili odlaganje rešavanja, imajući u vidu globalnu krizu vodnih dobara koja pogađa i Srbiju, ali i broj ljudi iz Užica, Sevojna i okolnih naselja koji zavisi od ovog vodoizvorišta za svoje osnovne potrebe – ljudsko pravo na vodu.

Odgovori pred nama treba da nam posluže kao upozorenje šta se može desiti svim akumulacijama ali i drugim izvorima pijaće vode na teritoriji naše države, ukoliko se urgentno ne reaguje na nagomilane nevolje. On može biti i osnova za početak dijaloga između civilnog društva, stručnjaka i donosioca odluka o neophodnim koracima. Ali najvažnije je da znanje istaknuto u publikaciji služi građanima, kako bi na osnovu pouzdanih činjenica zagovarali promenu politika koje će omogućiti bolje upravljanje vodnim dobrima i ostvarivanje prava na sanitarno čistu i bezbednu vodu za piće za sve stanovnike Republike Srbije, na neprofitnoj osnovi.

Publikaciju možete preuzeti klikom na fotografiju.

Ova publikacija objavljena je uz finansijsku pomoć Evropske unije. Za sadržinu ove publikacije isključivo je odgovoran Libergraf i ta sadržina nipošto ne izražava zvanične stavove Evropske unije.

Analiza javnih politika zaštite životne sredine na teritoriji grada Užice

Iako je godinama unazad suočen sa ozbiljnim ekološkim problemima, Grad Užice u ovom trenutku ne poseduje dugoročni planski dokument koji bi definisao jasne strateške ciljeve za zaštitu životne sredine. Rešavanje određenih problema, poput aerozagađenja, zahteva dobro osmišljenu, višegodišnju strategiju sa jasno definisanim i merljivim ciljevima.

Projekat Zeleni plan za bezbrižan dan koji je kreirala Građanska čitaonica Libergraf zalaže se za hitno usvajanje i sprovođenje Lokalnog programa zaštite životne sredine. Reč je o razvojno-planskom dokumentu koji bi, na osnovu procene stanja životne sredine, utvrđenih problema i prioriteta u životnoj sredini, kao i definisanih aktivnosti, doprineo unapređenju stanja životne sredine na lokalnom nivou za period od deset godina. Kvalitet i delotvornost programa obezbedila bi konstruktivna saradnja lokalne samouprave i organizacija civilnog društva u samom procesu izrade.

Problem aerozagađenja, lošeg kvaliteta vode, nepostojanje sistema za sakupljanje i preradu otpadnih voda, te problem upravljanja otpadom izdvojeni su kao ključni problemi u oblasti zaštite životne sredine. Na osnovu podataka prikupljenih u javno dostupnim dokumentima sačinjen je Izveštaj koji analizira gore pobrojane probleme, razmatrajući  i mere koje su do sada preduzete na planu zaštite životne sredine, prvenstveno sa aspekta njihove delotvornosti. Uz to, Izveštaj donosi i alarmantne podatke o nepovoljnom uticaju zagađenja na zdravlje stanovnika. Taksativno izdvojeni podaci o konkretnim problemima, brojke i činjenice, idu u prilog inicijalnoj ideji projekta – neophodno je napraviti dugoročnu strategiju, a u proces izrade mora biti uključeno više zainteresovanih strana.

Izradu ovog izveštaja je finansirala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva; izneti stavovi nužno ne odražavaju zvaničnu politiku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Ceo Izveštaj može se pročitati na sledećem linku:  Libergraf_Analiza_lokalnih_javnih_politika_ZŽS_Užice

Užičke reke, potoci i jezera osuđeni na prljavštinu

Na teritoriji Grada Užica nema prvoklasnih površinskih voda, a otpadne vode se, bez prečišćavanja, izlivaju direktno u reke i potoke, pokazuju podaci koje je analizirao Libergraf. Hidroakumulacija Vrutci nije dovoljno zaštićena, onako kako je to predviđeno Prostornim planom.

Površinske vode Užica su zagađene i to pokazuju rezultati jednokratnog ispitivanja kvaliteta površinskih voda.

Neke površinske vode su dobrog kvaliteta. U Izveštaju o stanju životne sredine u Gradu Užicu za 2020. godinu, utvrđeno je da reka Derventa pre uliva u Đetinju, kod mosta u Potočanju, ima dobar ekološki status i ubraja se u vodotoke druge klase, dok reka Lužnica, kod mosta u Lunovom Selu, ima umeren ekološki status i spada u vodotoke treće klase.

Preostalih osam vodotokova koji su ispitivani ubrajaju se u četvrtu i petu klasu voda sa lošim kvalitetom.

Continue reading “Užičke reke, potoci i jezera osuđeni na prljavštinu”

Klisura reke Đetinje ne sme biti gradilište novih MHE

Gradske vlasti u Užicu treba što pre da organizuju novu javnu raspravu o Predlogu odluke o proglašenju predela izuzetnih odlika klisure reke Đetinje, zaključeno je na javnim konsultacijama o zaštiti te klisure, koje je organizovala nevladina organizacija Libergraf. Učesnici su predložili da se u odluku, između ostalog, unese zabrana izgradnje mini hidroelektrana (MHE), zabrana masovnog turizma i da se reguliše saobraćaj kroz kanjon reke Đetinje.

Grad Užice je u julu prošle godine Ministarstvu za zaštitu životne sredine dostavio Predlog odluke o proglašenju predela izuzetnih odlika klisure reke Đetinje. Tako je počela procedura njenog usvajanja. Međutim, problem je što u toj odluci pojedina rešenja nisu usklađena sa izmenama Zakona o zaštiti prirode i odlukama grada. Ona se odnose na zabranu izgradnje MHE u zaštićenim područjima i na teritoriji Grada Užica.

Continue reading “Klisura reke Đetinje ne sme biti gradilište novih MHE”

Zakon promenjen, ali nije primenjen: Kako se štitila Klisura reke Đetinje?

Lokalna samouprava u Užicu je krajem jula 2021. godine poslala predlog odluke o proglašenju klisure Đetinje zaštićenim područjem nadležnom ministarstvu. Ta odluka nije bila usaglašena sa Zakonom o zaštiti prirode, koji je promenjen 15. jula, 12 dana pre njenog usvajanja. Izmenama zakona je, između ostalog, zabranjena izgradnja mini hidrocentrala (MHE) u zaštićenim područjima.

Klisura reke Đetinje je jedinstven prirodni rezervat i stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući retke i ugrožene. Na tom prostoru se nalaze i ostaci kulturnog-istorijskog nasleđa iz neolita i srednjeg veka.
Klisura se u postupku zaštite zvanično nalazi od 2016. godine, kada je ministarstvo životne sredine objavilo nameru da je zaštiti kao predeo izuzetnih odlika.

Continue reading “Zakon promenjen, ali nije primenjen: Kako se štitila Klisura reke Đetinje?”

I pored zakonskih obaveza, nadležni u Užicu ne rade na sanitarnoj zaštiti jezera Vrutci

Nadležne službe u Užicu se ne bave dovoljno sanitarnom zaštitom vodoakumulacije Vrutci, sa koje se grad i okolina snadbevaju pijaćom vodom. U slivu akumulacije ne postoji sistem za sakupljanje i preradu otpadnih voda, dok se otpad, suprotno propisima, odlaže u neposrednoj blizini vodoizvorišta.

Problem bezbednog sakupljanja i prerade otpadnih voda u Užicu trebalo je da se reši u konkretnim vremenskim rokovima, nakon donošenja Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Vrutci“, ali to do danas nije učinjeno.

Continue reading “I pored zakonskih obaveza, nadležni u Užicu ne rade na sanitarnoj zaštiti jezera Vrutci”

Klisura Đetinje – Postupak zaštite izuzetno dugog trajanja sa neizvesnim epilogom

Klisura Đetinje od praistorije pruža utočište ljudima. Od neolitske zajednice na Gradini i svetilišta u Megari, preko bosanskog trgovačkog puta i pruge uskog koloseka, uvek je njena putanja bila ta kojom su ljudi migrirali uzvodno i nizvodno. Relativni sklad drastično je poremećen tek u prethodnoj deceniji, kada se po prvi put javlja ideja o zaštiti područja. Postupak zaštite je, potpuno kontradiktorno, najavio sve ono što je suprotno od zaštite: urbanizaciju prirode, stvaranje platforme za masovni turizam, planiranje energetskog iskorišćavanja toka. Ceo taj proces odbrane i zaštite reke (od nas samih) još uvek nije gotov.

Zato danas biramo da li smo učesnici ili svedoci.

Continue reading “Klisura Đetinje – Postupak zaštite izuzetno dugog trajanja sa neizvesnim epilogom”