Lokalna samouprava u Užicu je krajem jula 2021. godine poslala predlog odluke o proglašenju klisure Đetinje zaštićenim područjem nadležnom ministarstvu. Ta odluka nije bila usaglašena sa Zakonom o zaštiti prirode, koji je promenjen 15. jula, 12 dana pre njenog usvajanja. Izmenama zakona je, između ostalog, zabranjena izgradnja mini hidrocentrala (MHE) u zaštićenim područjima.
Klisura reke Đetinje je jedinstven prirodni rezervat i stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući retke i ugrožene. Na tom prostoru se nalaze i ostaci kulturnog-istorijskog nasleđa iz neolita i srednjeg veka.
Klisura se u postupku zaštite zvanično nalazi od 2016. godine, kada je ministarstvo životne sredine objavilo nameru da je zaštiti kao predeo izuzetnih odlika.
Klisura Đetinje do danas nije zaštićena od urbanizacije, planova za razvoj masovnog turizma i izgradnju energetskih objekata, bez obzira što je u julu prošle godine Gradska uprava u Užicu stavila u proceduru predlog Odluke o proglašenju Predela izuzetnih odlika (PIO) “Klisura Đetinje”.
U predlogu se navodi da je na području sa utvđenim II stepenom zaštite dozvoljena izgradnja ugostiteljskih i turističkih objekata manjeg kapaciteta, kao i pregrađivanje vodotoka i formiranja manjih vodo-akumulacija.
Na području III stepena zaštite dozvoljena je izgradnja manjih industrijskih i energetskih objekata, malih hidroelektrana i objekata za smeštaj turista.
Gradska uorava u Užicu inače je zabranila izgradnje MHE na teritoriji grada početkom 2020. godine, a izmenama Zakona o zaštiti prirode je, između ostalog, zabranjena izgradnja MHE u zaštićenim područjima. Akt kojim bi klisura Đetinje trebalo da bude zaštićena, ne sadrži nijednu od tih izmena.
Usvajanjem aktuelnog predloga Odluke u lokalnom parlamentu širom bi se otvarila vrata urbanizaciji klisure, izgradnji MHE, razvoju masovnog turizma i trajnoj degradaciji prirodnih vrednosti tog područja. Libergraf smatra da hitno treba sprovesti reviziju predloga i organizovati novu javnu raspravu po tom pitanju. Iako se u svim izveštajima o stanju životne sredine od 2016. do 2018. godine navodi da su procedure javnog uvida i javne rasprave ispoštovane, Libergraf je utvrdio da o tome ne postoji ni jedan javno dostupan dokument.
Zavod za zaštitu prirode je od 2005. do 2016. godine uradio tri studije o zaštiti Đetinje. Zadnje dve, prema zaključcima Libergrafa, degradirale su njenu zaštitu i zbog toga što je doneta uredba kojom se dozvoljava izgradnja MHE u područjima II i III stepena zaštite.
Libergraf smatra da je sporan i Master plan obnovljivih izvora energije Grada Užica koji je izradila kompanija “Ekoenergo inženjering” iz Beograda u kome se razrađuju i mapiraju lokacije za buduće MHE. Na području koje je u postupku zaštite, određene su četiri lokacije za pribranske i dve lokacije za MHE derivacionog tipa. Taj dokumenat nikada nije predstavljen javnosti, a aktivisti Libergrafa su do njega došli tek u jesen 2020. godine. Stav Libergrafa je i da i on nije usaglašen ni sa jednim važećim gradskim planskim dokumentom.
Protiv izgradnje MHE, uništavanja reka i potoka, zajedno sa građanima Srbije bore se i ljudi iz Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
„Projekat “Aktivno učešće građana Užica u zaštiti, uređenju i održivom korišćenju sliva akumulacije “Vrutci” i klisure reke Đetinje” se sprovodi u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, uz finansijsku podršku Evropske unije, Fondacije Fridrih Ebert i Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Sadržaj ove stranice nužno ne odražava stavove donatora ni Beogradske otvorene škole, i za njega je isključivo odgovorna Građanaska čitaonica “Libergraf“”